SLUČAJ ŠIROKI BRIJEG - KAKVA PORUKA SE ŠALJE SRBIMA I HRVATIMA ?!

Široki Brijeg, grad većinski naseljen hrvatskim stanovništvom, ovih dana je bio epicentar turbulentnih dešavanja i glavna tema svih regionalnih medija! Ovo mesto nalazi se na severu Hercegovine, leži na reci Lištici i udaljeno je svega dvadeset kilometara zapadno od Mostara.

Naime, hrvatsko i srpsko stanovništvo u Bosni i Hercegovini je veoma uznemireno nakon što je islamski teolog pozvao "hiljadu Muslimana da dođu u Široki Brijeg uoči velikog katoličkog praznika, i tamo obave svoj verski obred". Ovaj čin svi su doživeli kao čist primer provokacije, a građane je dodatno zaprepastio i poziv određenih Bošnjaka da "ponesu i oružje prilikom okupljanja u Širokom Brijegu". Nakon niza provokativnih izjava islamskog teologa, usledili su i zastrašajući komentari ekstremnih bošnjačkih krugova i običnih ljudi putem kojih su propagirali mržnju i pozivali na nasilje prema hrvatskom narodu. Sve to je učinjeno pod velom navodne borbe za verske ciljeve što je doprinelo podizanju međuetničkih tenzija i pojačavanju sveprisutnog straha među hrišćanskim stanovništvom, naročito među povratničkom populacijom u Bosni i Hercegovini.

Sve vere pa tako i islam propagiraju mir, suživot i poštovanje među ljudima, pa je ovakav vid najavljenih protestnih okupljanja čist primer zloupotrebe religije. Na taj način samo se dodatno nanosi šteta pravim islamskim vernicima što je neprihvatljivo naročito u postkonfliktnim društvima kakvo je bosansko-hercegovačko!

POLITIČKO SARAJEVO - GLAVNI KRIVAC ZA PODELE 

Široki Brijeg predstavlja centar Zapadnohercegovačkog kantona u entitetu Federacija BiH.  Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, tadašnja opština Široki Brijeg je brojala 27.160 stanovnika, raspoređenih u trideset i pet naseljenih mesta. Većinu su oduvek činili Hrvati (98,91%), a tu su živeli i pripadnici srpskog naroda, te malobrojni Bošnjaci - Muslimani i ljudi drugih nacionalnosti. Popis stanovništva sproveden tokom 2013. godine pokazuje nam da je na području ovog grada živelo 28 929 stanovnika.

Nesumnjivo, jedina krivica građana Širokog Brijega jeste činjenica da je ovo mesto oduvek bilo naseljeno hrvatskim življem! Upravo zbog toga se već trideset godina od strane raznih kruga iz Sarajeva na sve moguće načine pokušava diskreditovati sam grad pa i svi njegovi stanovnici!

Zaista, sa pravom se pitamo kakva se poruka na ovaj način šalje srpskom i hrvatskom narodu? 

Da li je to ta Bosna i Hercegovina za koju se političko Sarajevo tako silno zalaže!?

Svima su usta puna "multietničnosti" a kako ona izgleda pokazalo se upravo na primeru Širokog Brijega!

Poražavajuća je činjenica da mi danas u 21-om veku, imamo ljude koji se nisu odrekli te pogrešne i sulude politike koja je nažalost i dovela do nesretnog građanskog rata u BiH i do velike tragedije. Ponovo se zvecka oružjem, negira se pravo drugog da ispoveda svoju veru, da neguje običaje, da baštini svoju tradiciju i sve nas to vraća u period od pre trideset godina kada su verska i nacionalna pripadnost bili kriterijumi koji su odlučivali o životu građana BiH.

Ćutanje islamske zajednice i bošnjačkih-muslimanskih političara i intelektualaca pokazuje nam pravu sliku stanja u ovoj državi koja se neprestano i iznova suočava sa brojnim izazovima! Srpski i hrvatski intelektualci odmah su ocenili da njihovo ćutanje na ovakve provokacije može značiti ili da podržavaju i odobravaju takve postupke ili da ne vide ništa sporno u tome.

Poznavaoci društvenih prilika u Bosni i Hercegovini svesni su činjenice da ovaj "napad" na katoličke vernike uoči njihovog velikog praznika nije tek izolovani incident šake pojedinaca već je reč o dobro osmišljenom i temeljno isplaniranom aktu političkog Sarajeva koji je usmeren protiv druga dva konstitutivna naroda. To je produkt jedne ostrašćene, bezumne politike bošnjačkog rukovodstva koja decenijama drži čitavu Bosnu i Hercegovinu u "vakuumu" a njene građane kao taoce, koristeći međuetničke tenzije i sukobe kao osnovne poluge sopstvene vlasti.

Umesto da govorimo o ekonomskom prosperitetu, o razvoju i progresu, mi smo danas suočeni sa rešavanjem ovih bizarnih ali nimalno naivnih i trivijalnih situacija!

"SATANIZACIJA" ŠIROKOG BRIJEGA

Zbog činjenice da je Široki Brijeg oduvek većinski bio naseljen hrvatskim stanovništvom, ovo mesto postalo je "trn u oku" političkom Sarajevu i bošnjačkoj javnosti. Tako su  sarajevski mediji još od 1993. godine i izbijanja bošnjačko-hrvatskog sukoba započeli kampanju "satanizacije" građana Širokog Brijega a sve na temelju dezinformacija i isceniranih incidenata. Cilj je bilo širenje etničke mržnje pa je tako baščaršijska javnost zaista počela da veruje kako je Široki Brijeg "leglo ekstremizma" i kako tamo neprestano buja šovinizam. Svetli primeri suživota Srba i Hrvata, pozitivni ekonomski rezultati, kulturni događaji, sjajni uspesi mladih kao i procvat turizma nisu mogli pronaći svoje mesto u javnoj sferi. 

Izveštavanje o Širokom Brijegu bilo je strogo ograničeno samo na negativne vesti a koje  najčešće nisu imale uporište u realnosti.  Sve to je rađeno i sa još jednim ciljem - da se prikrije onaj pravi šovinizam prisutan u Sarajevu. Iscenirani incidenti, netačne i neproverene vesti i neosnovane optužbe postali su glavni "alat" u rukama sarajevskih moćnika koji su na ovaj način odlučili da kreiraju društvenu sliku i obračunaju se sa običnim narodom, stanovništvom Širokog Brijega. 

Satanizacija traje i dan danas! Odavno je svima, i Hrvatima i Srbima, jasno da bilo kakav incident, uvredljiv grafit ili neljudski akt apsolutno nema veze sa pripadnicima hrvatskog naroda već da se adresa vinovnika tih (ne)dela nalazi u gradu na Miljackoj!   

Jedan od pokušaja da se pokvare dobrosusedski odnosi između Srba i Hrvata dogodio se u leto 2020. kada su u selu Dobrič osvanuli uvredljivi grafiti usmereni protiv srpskog naroda. U ovom etnički mešovitom naselju živelo je najviše stanovnika srpske nacionalnosti na području čitave širokobriješke opštine. 

Znali su neprijatelji da u Dobriču hrišćanski narodi žive veoma dobro i složno, da se ljudi poštuju i uvažavaju pa su odlučili na mizeran način to da unište. Ali uzalud! Lokalni Srbi nisu poverovali u ove laži i nisu pristali da budu piuni u toj sramotnoj igri i predstavi.  

Odmah po zbivanju ovog nemilog događaja meštani Hrvati iz sela Dobrič su se organizovali i prefarbali zid kod Crkve Svete Nedjelje . 

Protojerej Nebojša Radić, paroh Treće mostarske parohije, osudio je vandalski čin istakavši da su Srbi i Hrvati u Dobriču oduvek složno živeli kao i da njihove odnose nije poremetio čak ni surovi rat. On je naglasio da je pravoslavna crkva sačuvana i tokom najžešćih sukoba i to upravo zahvaljujući ljudima hrvatske nacionalnosti. Zato je svima bilo čudno da se tako nešto zbilo, godinama, pa i decenijama nakon završetka rata.

Predsednik mesne zajednice Dobrič-Grabova Graba-Prolo Dragan Marić istakao je 2020. da su  se meštani Hrvati organizovali čim su čuli neprijatnu vest o pretećim grafitima.

- Јa sam se odmah čuo sa mještanima Srbima iz pomenutog naselja, malo smo popričali i tražili način da to odmah prefarbamo. Nije nikome bilo svejedno. Mislim da smo dali do znanja da to osuđujemo kao lokalna zajednica. Mještani koji žive u tom naselju trebaju da se osjećaju bezbjedno, a ne nelagodno. I do sada smo im uvijek bili na raspolaganju - naglasio je tada Marić.

Pravoslavni sveštenik Nebojša Radić zahvalio je meštanima Hrvatima za ovaj gest, navodeći da Srbima koji su ovde u manjini puno znači podrška komšija i lepa reč. On je dodao da mnoge porodice nisu napuštale svoje domove ni za vreme trajanja ratnih sukoba i pozvao sve na mir i solidarnost. 

- Nadam se da će i grad Široki Brijeg pokazati više brige i senzibiliteta prema mještanima Dobriča koji, primjera radi, nemaju vodovod, dok ga okolna naselja imaju. Dosta je stvari koje bi mogle biti mnogo drugačije - napomenuo je tada Radić.

Nakon razotkrivanja niza isceniranih lažnih incidenata gde su glavni akteri bili Bošnjaci - muslimani, koji su pokušali da za vlastita nedela optuže Srbe i Hrvate, svima je postalo jasno da  arhitekte svih tih nedela sede u Sarajevu!

Podsećanja radi, policija Republike Srpske razotkrila je ne tako davno slučaj Bošnjaka iz sela Kukavice kod Rogatice koji je sam sebi zapalio automobil i slao preteće poruke a potom pozvao medije i za sve optužio Srbe a sebe predstavio kao "nevinu žrtvu" i "ugroženog povratnika". Nedugo posle toga, policija u Gornjem Vakufu-Uskoplju utvrdila novi slučaj prevare kod jednog drugog Bošnjaka-Muslimana koji je sam sebi pisao uvredljive grafite a potom alarmirao sve medije i optužio za ta nedela hrvatski narod. Slično je i sa isceniranim incidentima u Srebrenici, Bratuncu i Mostaru gde su pokušane slične podvale...

PROVOKACIJE I PRETNJE OŽIVELE RATNA SEĆANJA!

Nažalost, brojni pripadnici muslimanskog-bošnjačkog naroda zloupotrebili su svoju veru u pogrešne svrhe o čemu smo svi svedočili i tokom tih burnih ratnih godina. Neprimereni komentari i spominjanje da se "oružjem brani vera" vratili su nas trideset godina unazad i uneli strah, strepnju i uznemirenost među pravoslavno i katoličko stanovništvo u Bosni Hercegovini.

U ime "odbrane vere", srpskom narodu su se od 1992. do 1995. desili Sarajevo, Skelani, Kravica, Gornja Jošanica, Bratunac, Konjic, Sanski Most i brojna druga stratišta gde je muslimansko-bošnjačka vojska progonila srpski narod i činila zulume nad srpskim civilima - decom, ženama i starijim osobama. Takva bezumna politika (nikako religija) doprinela je devastiranju i razaranju više od osam stotina pravoslavnih hramova, crkvi i pomoćnih verskih i sakralnih objekata, te formiranju logora i zatvora za Srbe kojih je samo u "multietničkom" Sarajevu bilo sto dvadeset i pet!

Sve to je dovelo do brisanja više stotina srpskih sela sa mape, do zatiranja ognjišta, do etničkog čišćenja srpskog naroda, do egzodusa i progona neviđenih razmera zbog čega mi danas imamo situaciju da u pojedinim regijama Federacije BiH gotovo i da nemamo srpskog življa.   

Na isti način, muslimanska-bošnjačka vojska je 1993. počinila zulume i nad hrvatskim civilima u Uzdolu, Grabovici, Vitezu, Travniku, Novom Travniku, Fojnici, Kiseljaku, Zapadnom Mostaru, Jablanici, te na području Hercegovine i srednje Bosne! Porušene su i minirane katoličke crkve i župni uredi, uništena mnoga domaćinstva, razoreni spomenici kulture, zbrisan je svaki trag postojanja ovog naroda u pojedinim delovima zemlje.. 

Zato svaki incident ili provokacija jednostavno ožive bolne uspomene produbljujući etničku netrpeljivost i podele. Sve to, razume se, ne doprinosi suživotu i toleranciji koja mora postojati u Bosni i Hercegovini ako želimo prosperitetno i uspešno, funkcionalno društvo.

 SUŽIVOT SRBA I HRVATA U ŠIROKOM BRIJEGU

U Sarajevu se, naravno, ne govori o dobrim odnosima i međusobnoj solidarnosti između srpskog i hrvatskog naroda na području Širokog Brijega i zapadne Hercegovine. Od izmišljenih vesti koje imaju za cilj etiketiranja Hrvata i Srba kao "agresora", "ekstremista" i "remetilačkih faktora", nema mesta za lepe i pozitivne priče kojih zaista ima na pretek. U Dobriču, u opštini Široki Brijeg, retko se obraćala pažnja na to ko je kakve veroispovesti i kojoj naciji pripada! Najvažnije je biti čovek, kažu meštani ovog malog ali posve interesantnog mesta. Sloga i poštovanje su ono što krasi Dobrič i po čemu je ovo mesto nadaleko poznato. Srbi i Hrvati oduvek su živeli kao jedno, pomagali su se međusobno, dočekivali skupa kako katoličke tako i pravoslavne praznike, međusobno su se posećivali, išli jedni drugima na svadbe, venčanja, slave i proslave a isto tako zajednički delili i one tužne trenutke.

I kada se zaratilo, većina Srba je ostala u svojim kućama a pored svojih komšija Hrvata osećali su se sigurno i bezbedno. I danas je tako. Svima je jedina briga kako opstati u današnje teško vreme - ljudi se bave poljoprivredom ili sopstvenim zanatima, vredno rade kako bi svojim porodicama život učinili lakšim. I danas ljudi jedni drugima čestitaju slave, praznike i blagdane, druže se, pomažu i edukuju buduće generacije kako se može graditi društvo, i to kroz lepu reč, dobra dela, i kroz  svetle primere humanosti.

ŠTA DALJE?

Uprkos brojnim pretnjama i pokušajima sarajevsko-bošnjačkih ekstremnih krugova da pokvare svečanost, građani Širokog Brijega ipak su na dostojanstven način obeležili Dan Grada i Dan Velike Gospe, jedan od najznačajnijih katoličkih blagdana u zemlji. Poslate su poruke mira, ali stanovništvo širom Hercegovine i dalje je pod velikim utiskom.

Naročito je teško povratnicima i srpskim porodicama u Federaciji BiH koji se redovno suočavaju sa mnogobrojnim izazovima.

Političko Sarajevo mora već jednom prestati sa tom pogrešnom ratnohuškačkom politikom i neprestanim podizanjem tenzija, te održavanjem atmosfere straha jer ćemo u suprotnom sve češće imati situacije slične ovoj! Neophodno je izabrati jezik diplomatije, a umesto verskih fanatika glavnu reč trebaju voditi intelektualci, obrazovani i učeni ljudi jer jedino tako Bosna i Hercegovina može funkcionisati kao uspešna država.

piše: istoričar/ sociolog Igor Mitić.