KISELJAK: TRIDESET I PRVA GODIŠNJICA STRADANJA SRPSKIH I HRVATSKIH CIVILA
Piše: I gor Mitić, Beograd Prošla je tačno trideset i jedna godina od kako su pripadnici bošnjačke-muslimanske vojske, tzv. Armije Bosne i Hercegovine napale područje Lepenice i mešovito srpsko-hrvatsko selo Gojakovac u opštini Kiseljak prilikom čega su počinili ratni zločin nad civilnim stanovništvom. Kiseljak, opština smeštena u centralnoj Bosni i Hercegovini, oduvek je bila sinonim za suživot i multikulutralnost i mesto gde su vekovima u zajedništvu živeli pripadnici različitih nacija i verskih konfesija. Sa izbijanjem nesrećnog rata 1992. odnosi između bošnjačkog i srpskog, ali i hrvatskog i bošnjačkog naroda bili su u znatnoj meri poremećeni i došlo je do velikog stradanja stanovništva. Ipak, odnosi Srba i Hrvata u Kiseljaku ostali su korektni i dobrosusedski i najburnijem ratnom periodu. Ti odnosi zasnovani na poverenju i toleranciji, nisu bili ni nalik onima kakvi su postojali drugim delovima bivše SFRJ gde su se vodile teške oružane borbe. Dok se Kiseljak nalazio pod kon